Akutna bol u prsima

Jaka, akutna bol u prsima uglavnom je rezultat ishemije miokarda. Važno je razlikovati infarkt miokarda i anginu pektoris. Oba stanja izazivaju jaku retrosternalnu bol opisivanu kao teško podnošljivu. Uglavnom joj prethodi napor, emocije ili uzbuđenje i može iradirati u ruke, vrat, čeljusti i povremeno u leđa ili abdomen. Angina pektoris uglavnom brzo prestaje odmorom i uzimanjem nitroglicerina sublingvalno (pod jezik) kojega većina pacijenata s dijgnosticiranom anginom pectoris nose sa sobom.

Ako se bol ne otkloni ovim metodama, uz nastavak znojenja, gubitak daha, mučninu, povraćanje ili gubitak svijesti s iregularnim pulsom, može značiti da se radi o infarktu miokarda.

Liječenje ovisi i okolini u kojoj se nalazite, ali uvijek budite sigurni da je pacijent postavljen u uspravni položaj (ali uz podržavanje) ako je pri svijesti, jer poluležeći ili ležeći položaj povećava edem pluća i to je razlog gubitka daha.

Ukoliko se pacijentu pojavi bol u prsima u Vašoj stomatološkoj ordinaciji nemojte paničariti. Budite spremni na činjenicu da može doći srčanog aresta. Dajte pacijentu 150-300 mg aspirina peroralno. Pozovite hitnu medicinsku pomoć. Osoblju hitne medicinske pomoći recite što ste napravili.

Ukoliko se nalazite u bolnici dajte pacijentu kisik. Osigurajte intravenski put i dajte pacijentu opioidni analgetik ako Vam je dostupan (najučinkovitiji je 2,5-5 mg diamorfin). Spojite pacijenta na EKG. Što hitnije pozovite medicinski tim koji se bavi srčanim bolestima.

Tekst je informativnog karaktera. Autor se odriče svake odgovornosti. Za savijet ili liječenje obratite se odabranom doktoru dentalne medicine.

Akutna astma tijekom stomatološkog pregleda

Akutni astmatski napad može biti potaknut kod pacijenta s predisponiranim bronhospazmom izlaganjem alergenu, infekcijom, hladnoćom, vježbanjem ili anksioznišću. Karakteristično je da se pacijent žali na stezanje u prsima i kratkoću daha. Pregled će otkriti nedostatak daha s raširenim izdisajnim zviždanjem. Pomoćni respiratorni mišići mogu pomoći disanju. Ako pacijent ne može pričati, možda se nosite s potencijalno smrtonosnom epizodom.

Postupanje

Pacijent treba imati uz sebe svoje lijekove za liječenje astme, poput salbutamol inhalatora. Takav lijek bi prvo trebao koristiti u slučaju napada. Sami možete napraviti masku za disanje (raspršivač), ako ju već nemate u ordinaciji. Uzmite pacijentov inhalator i napravite tuljac od papira. Inhalator stavite u bazu tuljca i pritišćite ga. Ponavljani pritisci će stvoriti aerosol unutar papirnatog tuljca kojeg će pacijent moći udahnuti. Ovim načinom se mogu olakšati sve reverzibilne opstrukcije dišnih puteva.

Steroidi se daju u obliku oralnog prednisolona, ako ih pacijent nosi sa sobom, ili kao IV hidrokortizon do 200 mg IV. Kombinacija salbutamola, steroida i kisika vrlo često u potpunosti smiruje astmatski napad. Ipak, ako osoba ne reagira na liječenje, potrebno je hitno bolničko liječenje. Pacijenti koji samo djelomično reagiraju na terapiju vrlo vjerojatno imaju ishodišni iritans (poput infekcije pluća).

Budite svjesni činjenice da anafilaksija može imitirati akutnu astmu. Zapamtite adrenalin 0,5 ml 1:1000 SC.

Postupanje u stomatološkoj ordinaciji

-          Neka pacijent sjedi uspravno

-          Dajte mu salbutamol putem inhalatora ili maske (može i improvizirane).

-          Dajte pacijentu kisik.

-          Dajte steroide.

Ako se pacijent potpuno oporavi razumno mu je dozvoliti da se vraći kući. Ako postoji bilo kakva sumnja, dogovorite pacijentu pregled u najbližoj ustanovi hitne pomoći.

Tekst je informativnog karaktera. Autor se odriče svake odgovornosti. Za savijet ili liječenje obratite se odabranom liječniku.

Abnormalnosti zubnih struktura i oblika

Poremećaji strukture cakline

Caklina se uglavnom razvija u dvije faze, prva je stvaranje organskog matriksa, a druga je njegova mineralizacija. Poremećaji u formiranju cakline se mogu manifestirati kao :

·         Hipoplazija – uzrokovana poremećajem u formiranju matriksa i karakterizirana caklinom s utorima i nepravilnostima ili stanjenom caklinom.

·         Hipomineralizacija – poremećaj u kalcifikaciji. Zahvaćena caklina je bijela i zamućena, a posteruptivno može postati diskolorirana. Zahvaćena caklina može biti slaba i sklona lomljenju.

Većina poremećaja u stvaranju cakline će imati za rezultat i hipoplaziju i hipomineralizaciju, no klinički jedan tip predominira.

Etiološki faktori

Lokalni faktori- infekcija, trauma, iradijacija, idiopatski

Sistemski faktori – prenatalni (rubella, sifilis), neonatalni(produljeni porod, prijevremeni porod), postnatalni (ospice, kongenitalna bolest srca, fluoridi, prehrana), nasljedno (uz Down sindrom, amelogenesis imperfecta).

Terapija hipomineralizacije ovisi o broju zahvaćenih zuba i ozbiljnosti stanja:

Stražnji zubi – Manja područka hipoplazije mogu se sanirati konvencionalno, ali ako je hipoplazija zavatila veći dio zuba potrebno ga je opskrbiti krunicom.

Prednji zubi – Manji dijelovi zuba zahvaćeni hipoplazijom mogu se rješiti kompozitnim ispunima, a veća područja zahtijevaju izradu ljuskica ili krunica.

Amelogenesis imperfecta

Postoje mnoge klasifikacije ove anomalije, ali se uglavnom klasificira prema tipu defekta cakline i prema načinu nasljeđivanja.

Hipoplastična – caklina je tanka ili nepravilne površine. Uglavnom se nasljeđuje autosomno dominantno.

Hipokalcificirana – caklina je mutna, opakno bijela ili boje meda ili smeđa. U ozbiljnim slučajevima može se vrlo brzo lomiti. Nasljeđuje se autosomno dominantno ili recesivno.

Hipomaturacijska – caklina je prošarana ili ima sniježno bijelo boju s opacitetima, ponekad samo na incizalnoj trećini krune (zubi sa snježnom kapom).

Uglavnom su zahvaćene obje denticije i svi zubi.  Za sve oblike je potrebno potražiti pomoć specijaliste osim za one najblaže oblike amelogenesis impefecte.

Poremećaji u strukturi dentina

Poremećaji u dentinogenezi uključuju dentinsku displaziju (tip I i II), regionalnu odontodisplaziju, Ehlers-Danlos sindrom – sve vrlo rijetko. Učestaliji poremećaj je nasljedno opalescentni dentin kojeg zovemo dentinogenesis imperfecta. Glavni tipovi ovog poremećaja su:

I – povezan s osteogenesis imperfecta

II – ograničen na zube.

Dentinogenesis imperfecta se pojavljuje kod 1 od 8000 ljudi. Zahvaćene su i mliječna i trajna denticija. Zahvaćeni zubi imaju opalescentno smeđu ili plavu nijansu, loptaste zubne krune, kratke korjenove i uske pulpe. Caklina se lomi, a dentin se stoga brzo troši.

Rano prepoznavanje ovih stanja je važno za sprječavanje brzog trošenja strukture zuba.

Poremećaji u strukturi cementa

Hipoplazija i aplazija cementa nije uobičajena. Javlja se kod hipofosfatazije i rezultira prijevremenim ispadanjem zuba. Hipercementoza je relativno česta i rezultat je upale, mehaničke stimulacije, Pagetove bolesti ili je idiopatska.

Geminacija

Geminacija je poremećaj oblika zuba. Javlja se djelomičnim dijeljenjem zubnog zametka ili fuzijom dva zubna zametka. Mogu biti zahvaćeni i mliječni i trajni zubi.

Tretman radi postizanja estetike je potrebno odgoditi dok se zubna pulpa ne povuče. Ako zub ima odvojene pulpne komorice i korjenske kanale može se razmatrati njihova separacija. Kada postoji tek jedna pulpna komora zub se može ili preoblikovati da nalikuje na dva odvojena zuba ili se obujam cijelog zuba može smanjiti.

Tekst je informativnog karaktera.

Abnormalnosti jezika

Iako će mnoge bolesti oralne sluznice zahvatiti i usne i jezik, postoji mnogo stanja specifičnih za ove strukture, najviše zbgo njihove specijaliziranosti. Jezik je mišićni organ prekriven posebnim osjetnim epitelom a usne čine prijelaz između kože i sluznice.

Jezik

Ankiloglosia

Najčešći od razvojnih varijacija jezika i često dolazi uz mikroglosiju. Terapija: frenektomija.

Kongenitalna makroglosija

Često se pojavljuje kod Down sindroma, Hurler sindroma, Beckwith- Weidemann sindroma. Kirurško smanjivanje jezika je krvavi zahvat ali može biti vrlo vrijedan.

Fisurirani jezik

Duboke fisure na jeziku nisu same po sebi patološke i javljaju se na 3% jezika, ali one mogu biti odlično mjesto za nakupljanje mikroorganizama. Kod osoba koje imaju Down sindrom se nešto češće pojavljuju.

Dlakavi jezik

Neobično stanje nepoznate etiologije vjerojatno zbog produženja filiformnih papila koje mogu i ne moraju biti praćene abnormalnom pigmentacijom.

Medijalni rhomboidni glossitis.

Geografski jezik (benigni migrirajući glositis, erythema migrans)

Ovo upalno stanje nepoznate etiologije ukljućuje brzu pojavu i nestanak atrofičnih područja na dorzumu jezika i njegovim bočnim stranama. Ove promjene ostavljaju dojam kao da se pomiču po jeziku. Posljedica je privremen gubitak filiformnih papila. Česta je obiteljska pojavnost. 4% pacijenata ima psorijazu.

Depapilacija jezika se pojavljuje i kod brojnih hematoloških i deficijentnih stanja, a u ozbiljnim slučajevima jezik se može činiti lobuliranim.

Bolan jezik (glossodynia)

Bolan jezik može biti u prisutnosti kliničkih promjena ili bez njih. Kako god, treba zapamtiti da čak i prisutnost glositisa ne mora objasniti simptome bolnog jezika. Glavni uzroci glositisa su nedostatak željeza, kod perniciozne anemije, kandidijaze, nedostatka vitamina grupe B i kod lichen planusa. Bolan, ali klinički zdrav jezik je čest problem i često ima psihološku podlogu. Kako god, prvo se terapijom mora ukloniti bilo koji mogući organski uzrok, npr. hematološku deficijenciju i nuspojave lijekova koje pacijent eventualno koristi.

Tekst je informativnog karaktera. Autor se odriče svih odgovornosti. Za liječenje ili savijet obratite se odabranom doktoru dentalne medicine.