Nesvjestica (gubitak svijesti) kod stomatologa

Gubitak svijesti (vazovagalna sinkopa) nije opasan ukoliko je prepoznat. Vjerojatno je najčešći razlog naglog gubitka svijesti . Čak do 2% pacijenata gubi svijest prije ili tijekom dentalnog tretmana.

Predisponirajući faktori su bol, nervoza i anksioznost, slabost, relativna hipertermija i glad. Karakteristični znakovi i simptomi su osjećaj vrtoglavce i mučnina; blijeda, hladna i ljepljiva koža; usporen i slab puls koji tada postaje ubrzan i dolazi do gubitka svijesti s kolapsom.

Nesvjestica može sakriti i ozbiljnija stanja, od kojih je većinu moguće isključiti medicinskom i obiteljskom anamnezom. Ta stanja mogu biti: napadaji, kortikosteroidna insuficijencija, reakcija na lijekove, epilepsija, srčani blok, hipoglikemija i infarkt miokarda.

Prevencija

• Izbjegnite predisponirajuće faktore.
• Liječite pacijenta u polusjedećem položaju, osim ako nije posebno kontraindicirano.

Liječenje

• Spustite glavu pacijenta u razinu ili ispod razine srca (pacijenta treba polegnuti i lagano mu podići noge i ruke)
• Raskomotite pacijenta ako je pretoplo odjeven (uz svjedoka).
• Pratite puls. Ako se puls brzo ne oporavi, razmotrite postavljenu dijagnozu.
• Otkrijte što je bio triger i izbjegnite ga u budućnosti.

Tekst je informativnog karaktera. Autor se odriče svake odgovornosti. Za savjet ili liječenje obratite se odabranom doktoru dentalne medicine.

Napad panike u stomatološkoj ordinaciji

Uzrok napadu panike kod stomatologa je akutna anksioznost.

Simptomi: bol u prsima, hiperventilacija, anksioznost, mučnina, vrtoglavica, parestezija (odumrlost ili trnci po ekstremitetima), nemir i stanje nalik transu.

Liječenje

• Postavite pacijenta u položaj u kojem se osjeća ugodno.
• Nemojte pacijentu davati kisik ako je hiperventilacija dio napada panike.
• Pratite puls i crikulaciju.
• Ako niste sigurni u dijagnozu odmah nazovite HMP.
• Pratite vitalne znakove.
• Zovite HMP ako se pacijentu stanje pogorša.
• Pružite kardio pulmonalnu reanimaciju ako je potrebno.

Znak da se pacijent oporavlja – pacijentu se vraća pribranost.

Znakovi da se pacijentu pogoršava stanje – razvija se tahikardija, drugi vitalni znakovi su nestabilni. U tom slučaju provjerite postavljenu dijagnozu (mora se isključiti srčana disfunkcija), ako niste sigurni nazovite hitnu medicinsku pomoć.

Tekst je informativnog karaktera. Autor se odriče svake odgovornosti. Za savjet ili liječenje obratite se odabranom liječniku.

Kolabirani pacijent u stomatologiji

Kada se susretnete u ordinaciji s iznenadnim kolabiranjem pacijenta prvo se Vi morate smiriti i NE paničariti! Možete pomoći pacijentu jedino ako ostanete pribrani i racionalno razmišljate. Ako je pacijent iznenada izgubio svijest, a nema osnove za postavljanje očite dijagnoze, treba napraviti niže navedene postupke.

• Održite dišni put prohodnim i dajte pacijentu kisik ako ste u mogućnosti.
• Postavite pacijenta u ležeći položaj. Ako se pacijent jednostavno onesvijestio brzo će se oporaviti.
• Diše li pacijent? Ako ne diše, započnite s umjetnim disanjem.
• Opipajte puls. Ako ga nema, došlo je do srčanog aresta. Ako je prisutan uspostavite IV put i dajte pacijentu do 20ml 20-50% dextroze IV, dajte mu hidrokortizona do 200 mg IV. Ako ne možete osigurati IV put pacijentu dajte glukagon 1mg IM.

Ove mjere uglavnom rješavaju većinu slučajeva iznenadnog, atraumatskog gubitka svijesti.

Ako je pacijent u akutnoj situaciji otežanog disanja treba ga tretirati u uspravnom položaju uz davanje kisika dok pokušavati dijagnosticirati radi li se o astmatskom napadu, anafilaksi ili infarktu miokarda (te nakon toga liječite prema dijagnozi).

Budite sigurni da je netko zatražio pomoć od hitne medicinske službe, ili ako se nalazite u bolnici, da je pozvano primjereno osoblje. Ako je ikako moguće, razgovarajte s primjerenim doktorom Vi sami.

Odmah nakon rješavanja hitnog stanja javlja se period otupljene neaktivnosti između osoblja koje je bilo uključeno u hitan slučaj. Ovaj period iskoristite kako bi sagledali Vaše postupanje i pažljivo zapisali sve što se dogodilo. Ako je pacijent preseljen u bolnicu ili drugi odjel u bolnici, pacijenta mora pratiti popis postupaka i lijekova koji su mu dani (doze i vrijeme kada su mu dani). Neka prijatelj ili netko od rodbine pacijenta zna što se s njime događa.

Tekst je informativnog karaktera. Autor se odriče svake odgovornosti. Za savjet ili liječenje obratite se odabranom liječniku.

Kardiorespiratorni arest

U slučaju da je pacijent pao u kardiorespiratorni arest (nagli prestanak rada srca) nemojte čekati „specijaliste“.

Devedeset posto smrti od srčanog aresta javlja se izvan bolnice zbog ventrikularne fibrilacije (VF). To je također najčešće viđen arest u bolnicama. Potencijalno je reverzibilan brzom defibrilacijom (<90 sec). Njen najčešći uzrok je ishemična bolest srca, ali mogu postojati i drugi uzroci, pogotovo kod mladih osoba. Akutna astma, anestezija, predoziranje lijekovima, strujni udar, utapanje ili hipotermija često izazivaju brzu električnu aktivnost u srcu bez pulsa. Ovo su sve izlječiva stanja i potencijalno reverzibilna.

U određenim slučajevima ispravno izvedena kardiopulmonalna reanimacija (CPR) može održati život i do sat vremena dok se stanje koje izazvalo arest tretira.

Dijagnoza i liječenje aresta su dvije stvari koje se odrađuju simultano.

Pristup i procjena

Zaštite sebe. Nježno „prodrmajte i viknite“ prema ozlijeđenoj osobi kako biste procijenili stupanj njene svijesti. Ako nema odgovora, vičite kako biste dozvali pomoć ( svakome koga ste poslali po pomoć zamolite da se vrati kako bi Vam mogao reći dolazi li pomoć. Zatim:

• Ukoliko ste sasvim sigurni da se radi o arestu jedan jači udarac iznad srca (prekordijalni tupi udarac) može biti od velike koristi.
• Dišni put. Podignite bradu unesrećenoga prema gore, a donju čeljust pritisnite, očistite orofarinks ako nešto ima unutra. Odstranite labave proteze, ali one koje imaju dobro sjedište ostavite kako bi se osigurao bolje prijanjanje prilikom davanja disanja usta na usta.
• Disanje. Gledajte, slušajte i osjećajte disanje unesrećenog 10-ak sekundi (ako sumnjate na hipotermiju, to treba raditi i do 1 minute). Ako osoba diše postavite ju u bočni položaj. Ako ne diše, pozovite pomoć, čak i ako to znači ostaviti ozlijeđenog kako biste to učinili. Zatim dajte pacijentu dva efektivna udisaja (moraju se prsa pritom pomicati). To učinite u maksimalno 5 pokušaja. Nakon toga, čak i ako je davanje disanja bilo neuspješno, krenite na sljedeći korak.
• Cirkulacija. Pokušajte opipati puls na karotidama (vratnim žilama). Ako je puls prisutan, pacijentu osigurajte barem 10 umjetnih udisaja u minuti. Puls provjeravajte 10 sekundi nakon svakih 10 udisaja. Ako pulsa nema, započnite s masažom srca (u sredini donje polovice sternuma – prsne kosti, pritiskanjem 4-5 cm frekvencijom 100 puta).
• Zapamtite, statistički je najbolje preživljenje pacijenta ukoliko ne diše, primjenom defibrilacije, pa je zato u većini slučajeva pozvati hitnu pomoć što ranije najbolje što možete učiniti. Djeca, žrtve traume ili utapljanja su iznimke koje mogu imati više koristi od provođenja mjera oživljanja (kroz 1 minutu) prije nego odete po pomoć.

Održavanje života odraslih osoba

Frekvencija kompresije srca / davanja umjetnog disanja:

• Potrebna samo ventilacija (dobar srčani rad) – 10-15 udisaja/min
• CPR, jedan ili dva spasitelja: 30 kompresija i 2 ventilacije
• Cilj neka bude 100 kompresija srca u minuti

Tekst je informativnog karaktera. Autor se odriče svake odgovornosti. Za savjet ili liječenje obratite se odabranom liječniku.

Inhalacija stranog tijela tijekom stomatološkog liječenja

Kombinacija malenih instrumenata i poluležeći položaj pacijenta potreban kod mnogih dentalnih procedura neizbježno povećava rizik od inhalacije stranih tijela. Dva su moguća scenarija, ovisno o tome jesu li zahvaćeni gornji ili donji dišni putevi.

Gornji dišni putevi

Ukoliko strano tijelo zastane u gornjim dišnim putevima, izazvat će se kašalj kod pacijenta. On će vjerojatno biti dovoljan za izbacivanje stranog tijela. Osobu koja se guši treba nagnuti prema naprijed kako bi pomogli kašljanje. Ako je opstrukcija potpuna i pojavljuju se znakovi cijanoze treba napraviti sljedeće:

1. Pacijent pri svijesti. Podržite prsa s jednom rukom, a drugom rukom udarite između lopatica. Ponovite do 5 puta ako je potrebno. Ako time ne izbacite strano tijelo izvedite Heimlichov hvat (stanite iza pacijenta, obujmite ga rukama i naglo stisnite prema gore i unutra kako bi se zrak naglo izbacio iz pluća). Ponovite 5 puta. Naizmjenično izvodite pet udaraca između lopatica s pet Heimlichovih zahvata.
2. Pacijent bez svijesti. Strano tijelo pokušajte otkloniti prstima. Pokušajte s abdominalnim pritiskanjem dok pacijent leži. Ako ništa ne pomaže, krikotiroidna punkcija može pomoći ako je opstrukcija iznad ovog nivoa.

Donji dišni putevi

U ovom slučaju bit će zahvaćen tek dio pluća, pa se radi o manje opasnom stanju. Također je lakše promašiti dijagnozu. U principu ovo uključuje zub ili fragment zuba koji je ispao iz kliješta prilikom vađenja. Ako je pacijent u poluuspravnom položaju objekt uglavnom završi u desnom posteriornom bazalnom režnju. O tome morate upozoriti pacijenta i uputiti da na bolničko liječenje, jer ne reagiranje dovodi do kolapsa i infekcije.

Hipoglikemija

Uzrok

Akutna hipoglikemija je povezana s oralnom hipoglikemijom ili viškom inzulina.

Simptomi

Simptomi se javljaju naglo, pacijent postaje zbunjen i nervozan. Hladno mu je, slini iz usta, puls je granično punjen. Mogu se pojaviti i napadaji (ne često), bljedilo, gubitak svijesti/koma.

Liječenje

• Pacijenta postaviti u poluležeći položaj (ležeći ako je izgubio svijest).
• Održite dišne puteve. Davanje kisika uglavnom nije potrebno, ali ne može škoditi.
• Pratite puls i krvni tlak.
• Ako niste sigurni u postavljenu dijagnozu odmah kontaktirajte hitnu medicinsku pomoć (hipoglikemija može imitirati udar.
• Provjerite koje lijekove pacijent uzima.
• Pratite vitalne znakove pacijenta.
• Dajte pacijentu šećer oralno (npr. neki sok) *. Nikada nemojte davati šećer oralnim putem ako je pacijent u nesvijesti.
• Ako znate i ako je pacijent bez svijesti *, dajte mu 50% dekstrozu I.V. ili IM injekciju glukagona ako ga imate.
• Pozovite hitnu ako se stanje pacijenta pogoršava.

Znak da se pacijent oporavlja – postaje budniji i oprezniji.

Znak da se pacijentu stanje pogoršava – gubitak svijesti; vitalni znakovi su nestabilni. Provjerite jeste li dobro postavili dijagnozu, uzmite u obzir epilepsiju, srčani arest, anafilaksiju, cerebrovaskularni inzult ili tranzitorni ishemični napad.

*Dijabetička acidoza sporije vodi u dijabetičku komu zbog produljene hiperglikemije. Kako god, šećer je još uvijek prvi izbor kod pacijenta bez svijesti dok se ne dokaže suprotno laboratorijskim pretragama.

Tekst je informativnog karktera. Autor se odriče svake odgovornosti. Za savjet ili liječenje obratite se odabranom liječniku.

Hipoglikemija tijekom stomatološkog zahvata

Hipoglikemija je hitno stanje koje se pojavljuje kod osoba oboljelih od dijabetesa, i vrlo je vjerojatno da će se stomatolog s njime susresti. Akutna je i opasna komplikacija dijabetesa i može biti posljedica preskočenog obroka, viška inzulina ili povećane potrebe organizma za energijom tijekom vježbanja ili stresa. Mnogi dijabetičari sami znaju prepoznati znakove nastupanja hipoglikemije. Ipak, neki od njih izgube ovu sposobnost. Prepoznavanje ovog stanja je vrlo važno i za dijabetičara koji je u totalnom kolapsu treba pretpostaviti da ima hipokglikemiju sve dok se ne dokaže suprotno.

Dijagnoza

Dezorijentiranost, nervoza, osjećaj opijenosti, razdražljivost ili agresivnost su poznati simptomi hipoglijemije kod dijabetesa. Osobe često izgledaju pijano.

Postupanje

• Ako je osoba pri svijesti, dajte joj glukozu oralno u bilo kojem dostupnom obliku.
• Ako osoba nije pri svijesti, zaštite joj dišni put, postavite u bočni položaj, ako znate uspostavite venski put i dajte 20#173;50% dekstroze. Ako je dostupan i 1mg glukagona IM se može primjeniti. Uz to treba pozvati hitnu medicinsku pomoć.

Tekst je informativnog karaktera. Autor se odriče svake odgovornosti. Za savjet ili liječenje obratite se odabranom liječniku.

Hiperventilacijski sindrom

Uzrok

Uzrok hiperventilacijskom sindromu je pretjerano izdisanje ugljičnog dioksida i posljedična respiratorna alkaloza. Često je povezan s napadajem panike i akutnom anksioznosti.

Simptomi: brzo, plitko disanje, zbunjenost, vrtoglavica, parestezija (umrtvljenost ili trnci po ekstremitetima), karpopedalni spazam (grčenje ruku i stopala), stiskanje u prsnom košu.

Liječenje

• Pacijenta postaviti u sjedeći, poluležeći položaj.
• Održati dišne puteve prohodnima, ne davati kisik.
• Pratiti puls i krvni tlak.
• Ako niste sigurni radi li se o hiperventilaciji i sumnjate na dijabetes (brzo,plitko disanje može ukazivati na dijabetičku acidozu) kontaktirajte hitnu medicinsku pomoć.
• Umirite pacijenta.
• Pacijentu dajte da diše u papirnatu vrećicu ili neka zadrži disanje 10 sekundi, zatim da udahne i ponovno zaustavi disanje.
• Pratite vitalne znakove.
• Pozovite hitnu medicinsku pomoć ako se pacijentu stanje pogoršava.
• Provjerite je li pacijent već imao epizode paničnih napadaja.

Znak da se pacijent oporavlja je vraćanje disanja u normalu.

Znak da se stanje pogoršava je gubitak svijesti pacijenta, nestabilni vitalni znakovi – provjerite postavljenu dijagnozu.

Tekst je informativnog karaktera. Autor se odriče svake odgovornosti. Za savjet ili liječenje obratite se odabranom liječniku.

Epileptički napadaj u stomatološkoj ordinaciji

Većina epileptičkih napada ne zahtijeva aktivnu intervenciju jer se pacijent uglavnom spontano oporavi. Sve što je potrebno je postavljanje pacijenta u položaj u kojem se neće ozlijediti . Ponekad su nepadaju izazvani glađu, bljeskovima svjetlosti, određenim lijekovima poput metoheksitona, aloholom ili mjesečnicom.

Dijagnoza

Mnogi napadi imaju prethodno auru koju prati nagli gubitak svijesti uz generalizirane trzajne pokrete. Vrlo često pacijent se tijekom napada pomokri ili ugize za jezik. Oporavak je polagan, a pacijent se osjeća pospano i ošamućeno. Pacijent koji nije do sada imao epileptične napade trebao bi napraviti specijalistički pregled.

Ako se napadi ponavljaju jedan za drugim, pacijent je ušao u epileptični status. Ovo je hitno stanje koje zahtijeva hitnu pomoć.

Postupanje

Kod blažeg napada, pacijenta treba staviti u položaj za oporavak kada je to moguće i dati mu vremena da se oporavi. Ako uđe u status epilepticus daje mu se IV lorazepam 4mg ili IV diazepam 10-20 mg (u dozama od 5 mg svakih 2 minute, po mogućnosti u lipidnoj emulziji). To uglavnom prekida napad. Pazite na depresiju disanja, procijenite kardiopulmonalnu funkciju, očistite i održite dišni put prohodnim i dajte kisik ako ste u mogućnosti. Dobro je ako možete postaviti IV kanilu kod osobe s epilepsijom čija bolest nije pod savršenom kontrolom, jer je stres od stomatološkog tretmana važan triger faktor napada. Ne bi se smjelo dozvoliti da status epilepticus traje dulje od 20 minuta jer s duljinom napada raste smrtnost (do 30%) i šansa za trajno oštećenje mozga.

Tekst je informativnog karaktera. Autor se odriče svake odgovornosti. Za savijet ili liječenje obratite se odabranom liječniku.

Cerebrovaskularni inzult – moždani udar

Uzrok cerebrovaskularnog inzulta (moždanog udara) je opstrukcija ili krvarenje krvne žile u mozgu.

Simptomi moždanog udara – Trenutni nastup umrtvljenosti ili slabosti u licu, ruci ili nozi, pogotovo na jednoj strani tijela; zbunjenost, otežano govorenje ili razumijevanje govora; gubitak vida na jedno ili oba oka; poteškoće sa hodanjem; vrtoglavica ili gubitak ravnoteže; ozbiljna i nagla glavobolja; kolaps; gubitak izraza lica; nejednaka veličina zjenica; ubrzani, nepravilni puls; otežano disanje; mučnina; koma.

Pacijenta odmah treba transportirati hitnom medicinskom pomoći ako sumnjate na moždani udar.

Liječenje

• Uvijek treba dati kisik i održati dišne puteve prohodnima.
• Smirite pacijenta.
• Pratite puls.
• Provjerite pacijentovu povijest bolesti i lijekove koje uzima.
• Pratite vitalne znakove, čekajte HMP.
• Pacijentu ništa nemojte davati na usta.

Tranzitorni ishemični napad

Simptomi su poput simptoma moždanog udara, ali potpuno nestaju nakon 24 sata

• Pacijenta treba postaviti u uspravni položaj (ili poluležeći koji je udoban za pacijenta)
• Pratite vitalne znakove i dajte pacijentu kisik.
• Pacijenta odmah uputite na medicinske pretrage. Iako se simptomi mogu u potpunosti otkloniti dok pacijent dođe na hitnu, treba ga uputiti da svakako potraži liječničku pomoć.
• Tranzitorni ishemični napad je vrlo često znak da pacijent ima povećan rizik od pojave moždanog udara.

Moždani udar (pacijent pri svijesti)

• Postavite pacijenta u poluležeći položaj
• Pratite vitalne znakove.
• Potražite medicinsku pomoć.
• Dajte pacijentu kisik.
• Pacijenta treba prevesti u bolnicu kolima HMP.

Moždani udar (pacijent bez svijesti)

• Pacijenta postavite u ležeći položaj.
• Pratite vitalne znakove.
• Dajte osnovnu prvu pomoć.
• Dajte pacijentu kisik.
• Pacijenta treba odvesti u bolnicu kolima HMP.

Uzroci moždanog udara

• Cerebralna tromboza – blokada arterija koje oprskrbljuju mozak kisikom dovodi do oštećenja zahvaćenih dijelova mozga.
• Cerebralna hemoragija – aneurizma ili na drugi način oslabljena krvna žila puca. Cerebralna hemoragija uzorkuje smanjenu opskrbu kisikom dijela mozga kojeg ta arterija inače opskrbljuje. Nakupljanje krvi stvara i povećan pritisak na mozak i interferira sa njegovom funkcijom.

Tekst je informativnog karaktera. Autor se odriče svake odgovornosti. Za savjet ili liječenje obratite se odabranom liječniku.

Anafilaktički šok i reakcije na lijekove

Penicilini najčešće izazivaju alergijske reakcije, ali vrijedi zapamtiti kako je 10% prijelaznih alergijskih reakcija između penicilina i cefalosporina.

U anafilaktičkoj reakciji viđeni su različiti stupnjevi ozbiljnosti stanja. Općenito, rakcija počinje nekoliko minuta nakon parenteralne injekcije i nije trenutna kao jednostavna nesvjestica. Ipak, treba biti na oprezu, što je brža pojava simptoma anafilaktičke reakcije, to je veća šansa da će biti ozbiljna.

Osnovni simptomi su pojava crvenila na licu, svrbež, utrnutost i obamrlost, hladni ekstremiteti, mučnina i ponekad abdominalna bol. Znakovi uključuju zviždanje, oteklinu lica i osip te hladnu, ljepljivu kožu sa slabo opipljivim pulsom. Može se pojaviti gubitak svijesti uz ekstremno bljedilo koje prelazi u cijanozu kako se razvija zastoj disanja.

Ponekad je teško razlikovati anafilaksiju od akutne astme u slučaju kada se npr. astmatičaru daju NSAID na koje su alergični. Nemojte paničariti, samo prođite kroz postupanje kod akutne astme i zatim počnite liječiti anafilaksiju. Adrenalin je ionako bronhodilatator.

Angio edem je naglog nastanka uz ozbiljno naticanje lica i vrata. U tom stanju dišni put je riziku i treba ga tretirati kao anafilaksiju.

Postupanje

• Pacijenta stavite u ležeći položaj s podignutim nogama ako je moguće.
• Dajte 0,5 ml 1:1000 adrenalina IM ili SC. Ponovite nakon 15 minuta, i zatim svakih 15 minuta dok se stanje ne poboljša. U ovoj koncentraciji se ne smije davati IV jer može izazvati ventrikularnu fibrilaciju.
• Dajte pacijentu do 500 mg hidrokortizona IV.
• Do 20mg klorfenilamina polagano IV (ako je dostupan).
• Kisik na masku.

Druge reakcije na lijekove i interakcije među lijekovima

Stomatolog kao liječnik koji propisuje i daje svojim pacijentima lijekove, treba uvijek biti svjestan interakcija između lijekova.

Iako je moguće dostići toksične razine lignocaina, adrenalina, prilocaina ili felipresina i bez intravaskularne primjene, to ipak zahtijeva posebno olako davanje ovih lijekova (lokalnih anestetika). Normalno, to bi se postiglo davanjem lokalnog anestetika u krvnu žilu. Pritom se mogu pojaviti zbunjenost pacijenta, perioralni trnci, pospanost, uznemirenost, pa i gubitak svijesti. Nemojte pacijentu nikada davati više od 10x2,2 ml doza lignocaina/adrenalina (440 mg lignocaina). U praksi ćete rijetko doći u situaciju da uopće razmatrate davanje ovolike količine lokalnog anestetika.

Postupanje

• Prekinite zahvat!
• Postavite pacijenta u ležeći položaj.
• Održite dišni put, dajte kisik.
• Pričekajte spontani oporavak (do kojeg bi trebalo doći u manje od 30 minuta) osim ako se ne dogodi tragično ozbiljan ishod poput infarkta miokarda ( u tom slučaju treba infarkt tretirati po pravilima).

Tekst je informativnog karaktera. Autor se odriče svake odgovornosti. Za saviet ili liječenje obratite se odabranom liječniku.

Akutna bol u prsima

Jaka, akutna bol u prsima uglavnom je rezultat ishemije miokarda. Važno je razlikovati infarkt miokarda i anginu pektoris. Oba stanja izazivaju jaku retrosternalnu bol opisivanu kao teško podnošljivu. Uglavnom joj prethodi napor, emocije ili uzbuđenje i može iradirati u ruke, vrat, čeljusti i povremeno u leđa ili abdomen. Angina pektoris uglavnom brzo prestaje odmorom i uzimanjem nitroglicerina sublingvalno (pod jezik) kojega većina pacijenata s dijgnosticiranom anginom pectoris nose sa sobom.

Ako se bol ne otkloni ovim metodama, uz nastavak znojenja, gubitak daha, mučninu, povraćanje ili gubitak svijesti s iregularnim pulsom, može značiti da se radi o infarktu miokarda.

Liječenje ovisi i okolini u kojoj se nalazite, ali uvijek budite sigurni da je pacijent postavljen u uspravni položaj (ali uz podržavanje) ako je pri svijesti, jer poluležeći ili ležeći položaj povećava edem pluća i to je razlog gubitka daha.

Ukoliko se pacijentu pojavi bol u prsima u Vašoj stomatološkoj ordinaciji nemojte paničariti. Budite spremni na činjenicu da može doći srčanog aresta. Dajte pacijentu 150-300 mg aspirina peroralno. Pozovite hitnu medicinsku pomoć. Osoblju hitne medicinske pomoći recite što ste napravili.

Ukoliko se nalazite u bolnici dajte pacijentu kisik. Osigurajte intravenski put i dajte pacijentu opioidni analgetik ako Vam je dostupan (najučinkovitiji je 2,5-5 mg diamorfin). Spojite pacijenta na EKG. Što hitnije pozovite medicinski tim koji se bavi srčanim bolestima.

Tekst je informativnog karaktera. Autor se odriče svake odgovornosti. Za savijet ili liječenje obratite se odabranom doktoru dentalne medicine.

Akutna astma tijekom stomatološkog pregleda

Akutni astmatski napad može biti potaknut kod pacijenta s predisponiranim bronhospazmom izlaganjem alergenu, infekcijom, hladnoćom, vježbanjem ili anksioznišću. Karakteristično je da se pacijent žali na stezanje u prsima i kratkoću daha. Pregled će otkriti nedostatak daha s raširenim izdisajnim zviždanjem. Pomoćni respiratorni mišići mogu pomoći disanju. Ako pacijent ne može pričati, možda se nosite s potencijalno smrtonosnom epizodom.

Postupanje

Pacijent treba imati uz sebe svoje lijekove za liječenje astme, poput salbutamol inhalatora. Takav lijek bi prvo trebao koristiti u slučaju napada. Sami možete napraviti masku za disanje (raspršivač), ako ju već nemate u ordinaciji. Uzmite pacijentov inhalator i napravite tuljac od papira. Inhalator stavite u bazu tuljca i pritišćite ga. Ponavljani pritisci će stvoriti aerosol unutar papirnatog tuljca kojeg će pacijent moći udahnuti. Ovim načinom se mogu olakšati sve reverzibilne opstrukcije dišnih puteva.

Steroidi se daju u obliku oralnog prednisolona, ako ih pacijent nosi sa sobom, ili kao IV hidrokortizon do 200 mg IV. Kombinacija salbutamola, steroida i kisika vrlo često u potpunosti smiruje astmatski napad. Ipak, ako osoba ne reagira na liječenje, potrebno je hitno bolničko liječenje. Pacijenti koji samo djelomično reagiraju na terapiju vrlo vjerojatno imaju ishodišni iritans (poput infekcije pluća).

Budite svjesni činjenice da anafilaksija može imitirati akutnu astmu. Zapamtite adrenalin 0,5 ml 1:1000 SC.

Postupanje u stomatološkoj ordinaciji

-          Neka pacijent sjedi uspravno

-          Dajte mu salbutamol putem inhalatora ili maske (može i improvizirane).

-          Dajte pacijentu kisik.

-          Dajte steroide.

Ako se pacijent potpuno oporavi razumno mu je dozvoliti da se vraći kući. Ako postoji bilo kakva sumnja, dogovorite pacijentu pregled u najbližoj ustanovi hitne pomoći.

Tekst je informativnog karaktera. Autor se odriče svake odgovornosti. Za savijet ili liječenje obratite se odabranom liječniku.