Bol je
neugodno osjećajno i emocionalno iskustvo uzrokovano aktualnim ili
potencijalnim oštećenjem tkiva. Kompleksna je i daje višeznačnu
simptomatologiju. Najčešći izvor boli u području čeljusti i lica
je zubna pulpa. Ovdje ćemo govoriti o boli koja nije direktno vezana
za zube i čeljusti.
Trigeminalna
neuralgija
Najčešći
je neurološki uzročnik facijalne boli. Vrlo je bolno stanje koje
uglavnom zahvaća osobe starije od 50 godina. Predstavlja se poput
boli koju izaziva električna struja. Brzo nastaje i kratko traje, a
vrlo je često izazvana dodirivanjem triger točke negdje na području
inervacije trigeminalnim živcem. Pacijenti iz tog razloga odbijaju
prati to područje ili ga brijati (ako su muškarci). Rijetko se bude
iz sna zbog boli. U ranim stadijima bolesti mogu postojati periodi
prodromalne boli pa to otežava postavljanje ispravne dijagnoze. U
tim slučajevima pacijentima se može čak dogoditi da im se izvadi i
nekoliko zubi za koje se sumnja da izazivaju simptome, a kako bi se
pacijent riješio boli. Ponekad se smatra da je trigeminalna
neuralgija senzorni oblik epilepsije, iako su neki slučajevi
posljedica intrakranijalnog vaskularnog tlaka. Dijagnoza se temelji
na anamnezi. Carbamezipin je koristan i u dijgnostičke i u
terapijske svrhe, s 80%-tnim odgovorom. Injekcija lokalnog anestetika
može zaustaviti bol i tako pomoći u dijagnoastici. Krioterapija
može potaknuti produljenu analgeziju, ali i sama sekcija živca
rijetko pomaže. Kod teško liječenih slučajeva može pomoći
radiofrekvencijska ganglionoliza ili dekompresija trigeminalnog živca
intrakranijalno.
Glosofaringealna
neuralgija
Slično
je stanje trigeminalnoj neuralgiji, ali rjeđe. Zahvaća
glosofaringealni živac uzrokujući oštru i probadajuću bol kod
gutanja. Uz to se može pojaviti i otalgija. Lijek izbora je opet
carbamezipin.
Temporalni
(kranijalni) arteritis
Stanje
je koje zahvaća uglavnom stariju populaciju. Bol je lokalizirana u
temporalnoj i frontalnoj regiji glave. Obično se opisuje kao
ozbiljna bol, iako može biti i paroksizmalna. Zahvaćeno područje
je osjetljivo na dodir. Glavni rizik je zahvaćanje retinalnih
arterija uz iznendanu deorijentaciju i gubitak vida (patologija u
podlozi je upalni arteritis). Do nekroze na jeziku dolazi nakon što
je promjenama zahvaćena lingvalna arterija. Dijagnoza: temporalne
arterije bez pulsa, klasična distribucija boli i masovno povećan
ESR. Terapija: osloboditi pacijenta boli i spriječiti pojavu
sljepoće, a uključuje sistemski prednisolon.
Povremena
migrenozna neuralgija (cluster glavobolja)
Klinički
se manifestira kao periodični napadaji ozbiljne, unilateralne boli,
po karakteru doasdne ili žareće, u trajanju od 30-60 minuta,
locirana oko oka na zahvaćenoj strani. Često ju prate začepljenost
nosa ili nazalni iscjedak. Napadaji se često javljaju u određeno
doba tijekom noći (npr.ranojutarnje buđenje umjesto budilice) i
imaju tendenciju pojavljivanja otprilike u isto vrijeme dulji period.
Većina pacijenata ne podnosi alkohol. Terapija: inhalacija kisika,
NSAID lijekovi, ergotamin ili sumatriptan, intranazalno lidokain.
Pizotifen se koristi profilaktički.
Bol
se može povezati i sa herpes zosterom.
Glaukom
On
uzrokuje ozbiljnu, jednostranu bol smještenu iznad oka uz vrlo tvrdu
očnu jabučicu. Bol nastaje zbog povišenog intraokularnog tlaka.
Razlikuju se akutni kronični oblici bolesti. Akutna forma
karakterizirana je s boli i reagira na liječenje acetazolamid.
Potreban je oftalmološki pregled.
Infarkt
miokarda i angina pectoris
Bol
od infarkta miokarda i angine pectoris može iradirati u čeljusti.
Multipla
skleroza
Multipla
skleroza može imitirati trigeminalnu neuralgiju ili uzrokovati
drugačije facijalne senzacije. Pojavljuje se bol oka (retrobulbarni
neuritis). Dijagnoza: ovisi o pronalasku multiplih fokalnih
neuroloških lezija, diseminiranih u vremenu i mjestu pojavljivanja.
Atipična
facijalna bol
Ona
se javlja kod velikog broja pacijenata s facijalnom boli. Klasično
su njihovi simptomi nepovezani s anatomskom distribucijom živaca
ili nekim patološkim procesom. Vrlo često su ovi pacijenti
posjetili veliki broj specijalista kako bi se postavila dijagnoza i
kako bi im se olakšali simptomi. Vrlo često bol ima psihološku
podlogu (npr. neprepoznatu depresiju ili se osobi događaju velike
životne promjene s kojima se teško nosi). Pokazatelji psihološke
etiologije su neprecizna lokalizacija boli (često bilateralno ili po
cijelom licu), bizarno opisana bol ili preuveličavanje boli. Bol se
često opisuje kao kontinuirana kroz dulji period bez promjena, te na
nju ne djeluju nikakvi faktori koji bi bol morali smanjiti u drugim
okolnostima. Većina analgetika ne pomaže iako mnogi pacijenti nisu
niti probali adekvatan način analgezije. Nemogu se prepoznati
objektivni znakovi boli. Nakon isključivanja svih mogućih organskih
uzroka boli, uvođenje antidepresiva u terapiju može (ali i ne mora)
napraviti značajno poboljšanje stanja pacijenta.
Oralna
disestezija ili sindrom pekućih
usta je neugodna i neprirodna senzacija koja pogađa oralnu sluznicu
u odsutnosti klinički vidljive bolesti. Pet je puta češća kod
žena između 40 i 50 godina nego kod ostalih pacijenata. Povezana je
s atipičnom facijalnom boli. Dijagnoza: postavlja se iskjučivanjem
hematoloških, metaboličkih, prehrambenih, mikrobioloških,
alergijskih i protetskih uzroka. Uz iskustvo vrlo često lakše
prepoznajemo pacijente s ovim problemom. Terapija: antidepresiv ako
kod pacijenta postoji depresija ili poremećaji spavanja.
Tekst
je informativnog karaktera. Autor se odriče svih odgovornosti. Za savjet ili liječenje obratite se odabranom doktoru dentalne
medicine.
