Kardiorespiratorni arest

U slučaju da je pacijent pao u kardiorespiratorni arest (nagli prestanak rada srca) nemojte čekati „specijaliste“.

Devedeset posto smrti od srčanog aresta javlja se izvan bolnice zbog ventrikularne fibrilacije (VF). To je također najčešće viđen arest u bolnicama. Potencijalno je reverzibilan brzom defibrilacijom (<90 sec). Njen najčešći uzrok je ishemična bolest srca, ali mogu postojati i drugi uzroci, pogotovo kod mladih osoba. Akutna astma, anestezija, predoziranje lijekovima, strujni udar, utapanje ili hipotermija često izazivaju brzu električnu aktivnost u srcu bez pulsa. Ovo su sve izlječiva stanja i potencijalno reverzibilna.

U određenim slučajevima ispravno izvedena kardiopulmonalna reanimacija (CPR) može održati život i do sat vremena dok se stanje koje izazvalo arest tretira.

Dijagnoza i liječenje aresta su dvije stvari koje se odrađuju simultano.

Pristup i procjena

Zaštite sebe. Nježno „prodrmajte i viknite“ prema ozlijeđenoj osobi kako biste procijenili stupanj njene svijesti. Ako nema odgovora, vičite kako biste dozvali pomoć ( svakome koga ste poslali po pomoć zamolite da se vrati kako bi Vam mogao reći dolazi li pomoć. Zatim:

• Ukoliko ste sasvim sigurni da se radi o arestu jedan jači udarac iznad srca (prekordijalni tupi udarac) može biti od velike koristi.
• Dišni put. Podignite bradu unesrećenoga prema gore, a donju čeljust pritisnite, očistite orofarinks ako nešto ima unutra. Odstranite labave proteze, ali one koje imaju dobro sjedište ostavite kako bi se osigurao bolje prijanjanje prilikom davanja disanja usta na usta.
• Disanje. Gledajte, slušajte i osjećajte disanje unesrećenog 10-ak sekundi (ako sumnjate na hipotermiju, to treba raditi i do 1 minute). Ako osoba diše postavite ju u bočni položaj. Ako ne diše, pozovite pomoć, čak i ako to znači ostaviti ozlijeđenog kako biste to učinili. Zatim dajte pacijentu dva efektivna udisaja (moraju se prsa pritom pomicati). To učinite u maksimalno 5 pokušaja. Nakon toga, čak i ako je davanje disanja bilo neuspješno, krenite na sljedeći korak.
• Cirkulacija. Pokušajte opipati puls na karotidama (vratnim žilama). Ako je puls prisutan, pacijentu osigurajte barem 10 umjetnih udisaja u minuti. Puls provjeravajte 10 sekundi nakon svakih 10 udisaja. Ako pulsa nema, započnite s masažom srca (u sredini donje polovice sternuma – prsne kosti, pritiskanjem 4-5 cm frekvencijom 100 puta).
• Zapamtite, statistički je najbolje preživljenje pacijenta ukoliko ne diše, primjenom defibrilacije, pa je zato u većini slučajeva pozvati hitnu pomoć što ranije najbolje što možete učiniti. Djeca, žrtve traume ili utapljanja su iznimke koje mogu imati više koristi od provođenja mjera oživljanja (kroz 1 minutu) prije nego odete po pomoć.

Održavanje života odraslih osoba

Frekvencija kompresije srca / davanja umjetnog disanja:

• Potrebna samo ventilacija (dobar srčani rad) – 10-15 udisaja/min
• CPR, jedan ili dva spasitelja: 30 kompresija i 2 ventilacije
• Cilj neka bude 100 kompresija srca u minuti

Tekst je informativnog karaktera. Autor se odriče svake odgovornosti. Za savjet ili liječenje obratite se odabranom liječniku.